Kurs Architectural Elements

Kurs Architectural Elements predstavlja osnovni sveobuhvatni kurs koji polaznike upoznaje sa osnovnim elementima koji se koriste u arhitektonskim konstrukcijama, pre svega, u domenu visokogradnje. Polaznik se upoznaje sa osnovnim elementima arhitektonskih objekata, načinom njihovog prikazivanja i korišćenja. Pored ovoga, kurs temeljno obrađuje i osnovne bazične principe dimenzionisanja elemenata jednog arhitektonskog objekta.

Zanima vas ovaj kurs? Možete ga pohađati u okviru ovih ITAcademy programa: Architectural Design Program.

Opis i cilj kursa Architectural Elements

Cilj kursa Arhitektonski elementi je osposobljavanje polaznika za samostalan rad u domenu projektovanja u okviru arhitektonske discipline, što podrazumeva sposobnost za prikazivanje arhitektonskih elemenata kroz planove i prostorni prikaz. Drugim rečima, ovim kursom polaznik se osposobljava da na pravi način koristi ove elemente prilikom projektovanja, uz ispravno poznavanje karakteristika arhitektonskih objekata.

Potreban softver i tehnički uslovi: 

Potrebno je imati što bolji procesor, grafičku kartu, kao i monitor visoke rezolucije. Neophodno je dovoljno raspoložive radne memorije (minimum 2 GB RAM-a, a preporučuje se čak i 4 GB).

Potrebno predznanje

Neophodno je prethodno iskustvo i znanje rada u AutoCAD softveru. Pored toga, potrebno je dizajnersko i crtačko iskustvo, kao i poznavanje pravila koja važe za tehnički crtež. 

Kompetencije

Modul 1 – Uvod u arhitektonske elemente

  • Poznavanje karakteristika objekata visokogradnje i funkcija zgrade 

Modul 2 – Zidovi

  • Poznavanje vrsta zidova, toplotne i zvučne izolacije

Modul 3 – Temelji i tavanice

  • Poznavanje elemenata međuspratne konstrukcije i hidroizolacije

Modul 4 – Otvori

  • Sposobnost prepoznavanja vrsta otvora i poznavanje karakteristika spoljašnje i unutrašnje stolarije

Modul 5 – Vertikalna komunikacija, krovovi i održiva arhitektura

  • Poznavanje elemenata stepeništa, krovova i rampi
  • Poznavanje osnova održive arhitekture i zelenog dizajna

Proverite šta vas očekuje na ovom kursu

Kurs Architectural Elements će vam odgovoriti na pitanja:

1. Šta su arhitektonski elementi i zašto su bitni u projektovanju?

Poznavanje arhitektonskih elemenata je od fundamentalne važnosti. Arhitektonski elemenati koji čine arhitektonsku konstrukciju su zidovi, stubovi, međuspratne konstrukcije, horizontalne i vertikalne komunkacije, otvori i krovovi. Oblici, vrste, mesta elemenata od izabranih materijala u sklopovima konstrukcija i stabilnost celokupnih zgrada utvrđuju se statičkim proračunima.

Tradicionalni naziv za zgradu ili objektat visokogradnje je arhitektonski objekat. Arhitektonske konstrukcije u arhitekturi predstavljaju pojam koji objedinjuje elemente konstrukcija i njihovih sklopova od kojih se sastoji jedna zgrada. Tokom vekova građene su od prirodnih materijala kao što su drvo, zemlja ili kamen. Kasnije, sa razvojem tehnike i tehnologije, drugim rečima, sa opštim napretkom ljudskog društva, u upotrebu su ušli novi materijali i prefabrikati, među koje se najčešće ubrajaju beton, čelik, armirani beton, a danas, u savremenom dobu, i mnogobrojne nove vrste prefabrikata i veštačke – sintetičke mase, ali i pametni materijali. Savremene arhitektonske konstrukcije izgrađuju se od prirodnih i veštačkih materijala, uglavnom industrijski proizvedenih.

2. Kako se dele arhitektonski elemenati prema funkciji?

Arhitektonske elemente koji čine jedan arhitektonski objekat delimo prema funkciji na: konstruktivne elemente (koji služe za podelu prostora, kao i za prijem opterećenja), nekonstruktivne elemente (nazivaju se i nenosećim, jer ne dodaju opterećenje, tako da na oslonce prenose isključivo sopstvenu masu), elemente obrade (koji štite i obrađuju grube konstruktivne elemente zgrada, a u funkciji unutrašnje obrade koriste se iz higijenskih ili estetskih razloga radi stvaranja određenog komfora i drugih potreba) i elemenate opreme (na čiji izbor utiče namena samog objekta i veoma su važni činioci, pa se ucrtavaju još u fazi izrade skica budućeg objekta, kao i u idejnim projektima).

3. Kako delimo arhitektosnke elemente prema konstruktivnom sklopu?

Prema konstruktivnom sklopu i načinu prenošenja celokupnog opterećenja razlikuju se sledeći sistemi: masivni sistem, skeletni sistem i prostorno površinski sistem. Kod masivnog sistema glavni nosioci opterećenja su konstruktivni ili masivni zidovi. Oni primaju opterećenja i ravnomerno ih prenose na niže konstruktivne elemente zgrade. Noseći zidovi se celokupnom naležućom površinom oslanjaju na temeljne stope u vidu traka koje prenose opterećenja zgrade na tlo.

Skeletni sistemi su sastavljeni od kombinacije linijskih nosača – stubova i greda, kao i površinskih nosača – međuspratna konstrukcija. Kod prostorno površinskih sistema opterećenja u objektu se prenose preko naboranih, ravnih, zakrivljenih i sličnih konstrukcija koje se grade od tankih armiranobetonskih konstrukcija, metala ili lepljenog drveta. Raznovrsnost oblika i konstrukcija je veoma velika.

4. Šta predstavljaju zidovi i stubovi u konstruktivnom sklopu?

Zidovi i stubovi su vertikalni elementi zgrada i služe za izradu zidnih konstrukcija. Dele se prema položaju u odnosu na prostor i objekat, kao i prema konstruktivnim (noseći i nenoseći) svojstvima, prema oblicima i načinima izrade. U odnosu na prostor, zidovi koji uokviruju zgradu po obimu nazivaju se spoljni, obimni ili fasadni zidovi.

Stubovi imaju trojak položaj u odnosu na spoljni zid, tj. mogu biti u zidu, ispred ili iza zida. Prema mestu i nazivu dela objekta u kom se nalaze, razlikuju se temeljni, podnožni, podrumski, prizemni, spratni, međuspratni i tavanski, kalkanski i zabatni zidovi. Specijalan položaj u odnosu na prostor i objekat imaju stepenišni zidovi, protivpožarni, fasadni, parapetni zidovi ispod prozora, ograde, stepeništa, balkona, terasa i lođa.

5. Kakve konstruktivne sklopove formiraju zidovi kao osnovni arhitektonski element?

Prema pravcu pružanja nosećih zidova u odnosu na podužnu osu objekta, konstruktivne zidove delimo na tri tipa, i to podužni sklop (gde je pravac konstrukcije zidova paralelan sa fasadom, a na konstruktivne zidove oslanjaju se svojim krajevima tavanice tako da dubine zgrade zavise od raspona tavanica).

U skladu s tim moguće je izvesti jednokratni, dvokratni i trokratni sklop, poprečni sklop (konstruktivni zidovi postavljaju se u pravcu upravnom na fasade, dubine zgrada nisu ograničene kao kod poprečno postavljenih konstruktivnih zidova) i ukršteni sklop (gde su konstruktivni zidovi postavljeni unakrsno, odnosno paralelno sa fasadama i upravno na fasadne zidove; kod njega se tavanice oslanjaju na četiri zida, te se ovaj sistem koristi kod zgrada sa većim opterećenjem).

6. Kako delimo zidove prema načinu izrade?

Položaj i dimenzije zidova i stubova zgrade tačno se određuju projektom po kom će se graditi na terenu. Dimenzije zidova preciziraju se statičkim proračunima, na osnovu opterećenja i ostalih uticaja koji deluju na njih. Prema vrsti izvođenja, zidovi se formiraju zidanjem, livenjem ili montažom. Zidanje podrazumeva slaganje po pravilima sitnih elemenata od prirodnog ili veštačkog kamena (opeka, opekarski proizvodi, razne vrste betonskih blokova), sa istovremenim povezivanjem veznim sredstvom ili malterom.

Livenje podrazumeva korišćenje već pripremljene oplate ili kalupa, u koje se naliva sveža masa betona, gipsa ili gline. I na kraju imamo montažu, koja podrazumeva postavljanje gotovih zidnih elemenata i koja se vrši na licu mesta. U pogonima ili fabrikama proizvode se montažni elementi za zidove. Posle montaže na ležišta postavlja se obloga ili se unutrašnje površine samo molerski obrađuju.

7. Kako delimo zidove prema materijalu izrade?

Prefabrikati, blokovi ili elementi za zidanje od pečene gline nazivaju se opekarski ili, kako ih proizvođači nazivaju, keramički blokovi. U odnosu na pravac šupljine blokova u zidu, razlikujemo dve osnovne vrste blokova – giter blok i šuplji blok. Giter blokovi imaju vertikalne šupljine upravne na ležišnu ravan, a šuplji blokovi imaju šupljine paralelne sa ležišnom ravnii.

Osim blokovima, zidovi mogu biti formirani i od opeke (cigle), koja može biti puna ili ošupljena, zatim mogu biti formirani od durisola (lakog betona koji se kombinuje sa agregatom od sitnih drvenih otpadaka), ali i od drveta, pri čemu se koristi tzv. tehničko drvo, listopadno i četinarsko drvo određenih vrsta, kao i razne vrste egzotičnog (uvoznog) drveta.

Plan i program predavanja:

1 – Uvod u arhitektonske elemente

  • Visokogradnja
  • Podela elemenata zgrade 

2 – Zidovi

  • Zidovi i stubovi
  • Pregradni zidovi
  • Toplotna i zvučna izolacija i hidroizolacija

3 – Temelji i tavanice 

  • Međuspratna konstrukcija
  • Plafoni
  • Podovi

4 – Otvori 

  • Prozori
  • Veličine prozora i ugradnja 
  • Vrata

5 – Vertikalna komunikacija, krovovi i održiva arhitektura 

  • Horizontalna i vertikalna komunikacija
  • Krovovi
  • Strukturalno zastakljivanje
  • Održiva arhitektura i zeleni dizajn

Architectural Elements

3 načina da dobijete odlično plaćen posao

Spremili smo dokument koji otkriva tri pouzdana načina za dolazak na dobro plaćenu poziciju za stručan rad sa računarima. Preuzmite izveštaj ovde.

Da li ima mesta? Upisni rok 2024/25. je u toku.

Da saznate sve o upisu, kliknite ovde.

Prijavite se