Ejda King Lavlejs Bajron - prva žena programer

ejda king lavlejs bajron

 

Pionirkom informatike i programiranja smatra se Ejda Bajron (Ada Byron), kasnije grofica Lavlejs (Lovelace), rođena u Londonu, iz kratkog braka između pesnika, romantičara Lorda Bajrona (Lord George Gordon Byron) i En Izabel Milbank (Anne Isabelle Milbanke), bogate matematičarke. U želji da uništi i najmanji trag očevog poetskog nasleđa, majka je Ejdi omogućila najbolje matematičko obrazovanje.

Na jednoj od večernjih zabava koje je priređivala gđa Meri Somervil, prva žena članica Kraljevskog Astronomskog društva, Ejda je upoznala Čarlsa Babidža (Charles Babbage), profesora matematike sa Kembridža, koji joj je pokazao delić mašine koju je konstruisao, tzv. Diferencijalnu mašinu.

Diferencijalna mašina je, u stvari, bila gigantski kalkulator specijalne namene, posebno predviđen za računanje polinomskih funkcija. Radila je po mehaničkom principu, tj. točkovi, zupčanici i poluge radili su zajedno da bi dali matematičko rešenje. To je bio prvi automatski kalkulator.

            CTA baner ka landing strani  
 

Babidžov cilj je bio da napravi mašinu koja bi istovremeno omogućila precizne proračune i štampala dobijene rezultate, pa je, kako bi smanjio mogućnost greške, diferencijalna mašina istovremeno bila i slovoslagački uređaj. Princip njenog funkcionisanja bio je zasnovan na Njutnovom metodu diferencijala, po čemu je i dobila ime.
Prednost ovog metoda je u tome što eliminiše potrebu za množenjem i deljenjem. Polinome računamo isključivo sabiranjem, a to je mnogo lakše postići mehaničkim putem. Prva diferencijalna mašina imala je više od 25 hiljada delova i težila preko 15 tona.

 

Prvi kalkulator za računanje polinomskih funkcija

 

Ejda i Babidž postali su veliki prijatelji i saradnici. Vremenom su konstruisali novi, poboljšani model mašine, tako da „operativne kartice”  pomoću šeme rupica diktiraju vrstu kalkulacije koju mašina treba da obavi. Dok je diferencijalna mašina mogla da računa koristeći samo jedan metod, ova - analitička mašina mogla je da koristi bilo koji metod koji bi se našao na karticama.
Godine 1841, italijanski inženjer i budući premijer Luiđi Menebrea pozvao je Babidža da održi seminar u Torinu. Kasnije je sumirao Babidžova zapažanja u članku koji je objavljen na francuskom. Dve godine kasnije, Ejda je prevela članak na engleski i, po nagovoru Babidža, dodala svoje beleške koje su na kraju bile tri puta duže od originalnog članka.

 

 

Čarls Babidž

 

Ejdina pažnja je najviše bila usmerena na izradu „softverskih” aplikacija za analitičku mašinu. Za razliku od Babidža, koji je bio fokusiran na aritmetiku, ona je primetila da brojevi mogu predstavljati nešto više od kvantiteta. Mašina je mogla da radi sa brojevima, kao simbolima algebre, i da ih onda izrazi kao jezik, grafike, čak i muziku.
U poslednjoj belešci, ona opisuje algoritam za izračunavanje Bernulijevih brojeva. Ejdin algoritam smatra se prvim algoritmom koji je napisan specijalno za računar, što joj daje titulu prvog programera.

Izum Ejde Lavlejs i Čarlsa Babidža bio je jedan od motiva za formiranje Data Solutions Laboratorije za spašavanje podataka sa oštećenih medija. Američko odeljenje za odbranu, u njenu čast, nazvalo je svoj univerzalni programski jezik ADA. Koristi se u vojne svrhe i u bezbednosno-kritičnim oblastima poput kontrole letenja, nuklearnih centrala i nekih medicinskih uređaja. Dan Ejde Lavlejs, ustanovljen 2009. godine, ima za cilj da podigne svest o ženama koje se bave naukom, tehnologijom, inženjerstvom i matematikom. Iako je živela početkom XIX veka, Ejda je prešla uobičajenu granicu koja ženu prikazuje krajnje stereotipno. Bila je jedan od pionira u istraživanju računara i programiranja. Naslutila je mnogo od onoga što danas smatramo modernim računarstvom.

 

 

  • 05.12.2012 09:58

Komentar